Archives

Payoneer, PayPal…u Srbiji! Kako…šta?

Sa svim ovim novinama, koje za cilj imaju lakše, brže i jeftinije plaćanje, sada već imam izbor.

Porastom veličine i obima i vrsti delatnosti koje se obavljaju pogotovu online, nekako se nameću i novi, bar za nas u Srbiji načini naplate ili plaćanja.

Zakon o deviznom poslovanju Republike Srbije isključuje sve vrste plaćanja u domaćem prometu, sem ako su u pitanju devizne dnevnice za službeno putovanje ili eventualno zakup ukoliko je tako definisano ugovorom.

Za sve drugo plaćanje unutar lica u Srbiji se obavlja isključivo u dinarima.

Payoneer, kao i ostale platne-virtualne institucije, koje naš zakon na kraju ipak poznaje mogu se za sada u odredjenoj meri koristiti i u Srbiji. Konkretno Payoneer je sada moguće da koriste i pravna lica i preduzetnici.

Pravno lice ili preduzetnik može otvoriti račun tj. registrovati se u okviru platforme Payoneer i onda taj račun koristiti kao svaki drugi devizni račun koji služi za devizni priliv ili plaćanje ka inostranstvu. Da, samo za direktni priliv iz inostranstva ili plaćanje u devizama ka inostranstvu. Druge transakcije tj. plaćanje u devizama u okviru Srbije nije moguće. To znači, da ukoliko primite novac iz inostranstva on može ostati na Vašem Payoneer računu ili ga usmeriti na svoj dinarski račun kod poslovne banke – izvršiti prodaju deviza.

U suprotnom smeru je moguće sa Vašeg dinarskog računa izvršiti transfer na Payoneer račun i sa njega izvršiti plaćanje.

Prednosti korišćenja ovog servisa su brži i verovtno opertivno lakši transfer novca sa ino partnerima, bilo da su Vaši dobavljači ili kupci. Pogotovu ako koriste istu Payoneer platformu. Znači verovatno jeftinije transakcija sa i iz inostranstva.

Mane…pa u ovom trenutku na osnovu Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o platnim institucijama i Zakona o obavljanju plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost, a koji su neko ko boravi u Republici Srbiji duže od 180 dana tj. rezidenti – nisu u mogućnosti da koriste platne kartice Payoneer-a, PayPal-a za plaćanje unutar Republike Srbije čak ni na POS terminalima u svakodnevnoj upotrebi, a ni za podizanje gotovine.

U prethodnom delu smo se osvrnuli na Payoneer, ali suština je da to isto važi i za PayPal izmedju ostalih, kao dve možda najpopularnije platne institucije u Srbiji medju poznavaocima.

I sada za kraj šta je ono najgore, ako ovo ne koristite kako treba. Sva pravna lica i preduzetnici za sve što naplate, moraju normalno imati uredno izdatu fakturu prema ino kupcu-klijentu, ili fakturu-ugovor od strane ino dobavljača kome vrše plaćanje.

U slučajevima kada bi ove platne institucije koristili za plaćanje unutar Srbije izmedju rezidenata, a to je u INO valuti, onda bi na osnovu Zakona o deviznom poslovanju kazna bila od 100.000 do 2.000.000 dinara za pravno lice, odnosno od 5.000 do 150.000 za odgovorno lice u pravnom licu. Treba dodati da bi preduzetnička radnja npr. agencija mogla biti kažnjena od 10.000 – 500.000 dinara, pored odgovornog lica.

Neoporezivi iznosi za isplate počev od 1.februara 2023.godine

Zakonom o porezu na dohodak gradjana, za period od 1.feburara 2023.godine, do 31.januara 2024.godine utvrdjeni su sledeći neoporezivi iznosi za isplate. Objavljeno u „Sl.Glasniku br. 6 od 27.1.2023.godine.

  • Neoporezivi iznos zarade (član 15a) – 21.712 dinara*
    * ovaj iznos se ne menja u odnosu na postojeći jer je promenjen od 1. januara 2023. godine
  • Naknada dokumentovanih troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada (član 18. stav 1. tačka 1) –  5.017 dinara
  • Dnevnica za službeno putovanje u zemlji (član 18. stav 1. tačka 2) – 3.012 dinara
  • Naknada prevoza na službenom putovanju (član 18. stav 1. tačka 5) – 8.782 dinara
  • Solidarna pomoć za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice (član 18. stav 1. tačka 7) – 50.173 dinara
  • Poklon deci zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom Nove godine i Božića (član 18. stav 1. tačka 8) – 12.544 dinara
  • Jubilarna nagrada zaposlenima (član 18. stav 1. tačka 9) – 25.085 dinara
  • Pomoć u slučaju smrti člana porodice zaposlenog (član 18. stav 1. tačka 9a) – 87.799 dinara
  • Solidarna pomoć za slučaj rođenja deteta (član 18. stav 1. tačka 12) – do visine prosečne zarade isplaćene u Republici prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
  • Premija za dobrovoljno zdravstveno osiguranje i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond (član 21a stav 2) – 7.529 dinara
  • Pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog (član 9. stav 1. tačka 9) – 87.799 dinara
  • Stipendije i krediti učenika i studenata (član 9. stav 1. tačka 12) – 38.458 dinara
  • Naknada za ishranu – hranarina koju sportistima amaterima isplaćuju amaterski sportski klubovi (član 9. stav 1. tačka 13) – 12.544 dinara
  • Naknada za rad članova biračih komisija (osim članova RIK), biračkih i glasačkih odbora, kao i naknada za rad na popisu stanovništva (član 9. stav 1. tačka 29) – 6.735 dinara
  • Novčane pomoći fizičkim licima koja nisu zaposlena kod davaoca, a koja ne predstavlja ekvivalent za neki njihov rad (član 9. stav 1. tačka 30) – 16.666 dinara
  • Naknada troškova boravka fizičkim licima koja učestvuju u programima Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija (član 9. stav 1. tačka 31) – 128.198 dinara
  • Pojedinačno ostvaren dobitak od igara na sreću (član 83. stav 4. tačka 1) – 128.198 dinara
  • Nagrade i druga slična davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a proizlaze iz rada ili druge vrste doprinosa (član 85. stav 1. tačka 11) – 16.666 dinara

Lista korisnika sistema elektronskih faktura – SEF

Lista korisnika Sistema elektronskih faktura je javna lista koja sadrži poreske identifikacione brojeve subjekata javnog sektora, subjekata privatnog sektora i dobrovoljnih korisnika Sistema elektronskih faktura koji imaju obavezu da prime i čuvaju elektronsku fakturu u skladu sa Zakonom o elektronskom fakturisanju („Službeni glasnik RS“, br. 44 od 29. aprila 2021, 129 od 28. decembra 2021.), kao i jedinstvene brojeve korisnika budžetskih sredstava subjekata koji su upisani u Evidenciju korisnika javnih sredstava i koja se vodi kod Centralnog informacionog posrednika upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija.

Lista korisnika Sistema elektronskih faktura je dostupna preko LINKA

Izvor: efaktura.gov.rs

Dopuna Pravilnika o porezu na dodatu vrednost

Još jednom osvrt na dopunu Pravilnika o porezu na dodatu vrednost od 24.maja 2022.godine.

Pravilnik o dopuni Pravilnika o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 59/22) stupio je na snagu 21. maja 2022. godine.

Dopunjen je Pravilnik članom 198a, kojim se predviđa:

Za promet dobara i usluga za koji je izdat fiskalni račun u skladu sa propisima kojima se uređuje fiskalizacija, obveznik PDV na zahtev subjekta javnog sektora određenog propisima kojima se uređuje elektronsko fakturisanje izdaje elektronsku fakturu u skladu sa tim propisima.

Zahtev iz stava 1. ovog člana naročito sadrži:

1) broj fiskalnog računa iz stava 1. ovog člana;
2) izjavu subjekta javnog sektora da PDV iskazan u fiskalnom računu iz stava 1. ovog člana nije korišćen kao prethodni porez, odnosno da je izvršena ispravka odbitka prethodnog poreza.

Posle izdavanja elektronske fakture iz stava 1. ovog člana, obveznik PDV može da izda fiskalni račun u kojem je naveden podatak „refundacija” za promet za koji je izdat fiskalni račun i elektronska faktura iz stava 1. ovog člana.

Poreske kategorije za e-Fakture

Da bi ste uspešno kreirali i podneli e-fakturu, potrebno je uneti poresku kategoriju. U nastavku je šematski prikazana poreska kategorijom sa POPDV pozicijom.

Oznaka kategorijeNaziv PDV kategorijeŠifra osnova Polje POPDV
SStandardno obračunavanje PDV-a ne unosi se3.1   3.2   3.5   3.6   3.7   3.9  4.1.3   4.2 
AEObrnuto obračunavanje PDV-a (interni obračun)PDV-RS-10-2-1
PDV-RS-10-2-2
PDV-RS-10-2-3
PDV-RS-10-2-4
PDV-RS-10-2-5-1
PDV-RS-10-2-5-2
PDV-RS-10-2-5-3
PDV-RS-36b-6
3.3    3.4      3.9
ZPoresko oslobođenje sa pravom na odbitak prethodnog PDV-aPDV-RS-24-1-1
PDV-RS-24-1-2
PDV-RS-24-1-3
PDV-RS-24-1-5
PDV-RS-24-1-5a
PDV-RS-24-1-6
PDV-RS-24-1-6a
PDV-RS-24-1-7
PDV-RS-24-1-7a
PDV-RS-24-1-8
PDV-RS-24-1-9
PDV-RS-24-1-10
PDV-RS-24-1-11
PDV-RS-24-1-12
PDV-RS-24-1-13
PDV-RS-24-1-14
PDV-RS-24-1-15
PDV-RS-24-1-16-1
PDV-RS-24-1-16-2
PDV-RS-24-1-16-3
PDV-RS-24-1-16-4
PDV-RS-24-1-16a
PDV-RS-24-1-16b
PDV-RS-24-1-16v
PDV-RS-24-1-16g
PDV-RS-24-1-17
1.1    1.3     1.4       1.6   1.7
EPoresko oslobođenje bez prava na odbitak prethodnog PDV-aPDV-RS-25-1-1
PDV-RS-25-1-1a
PDV-RS-25-1-2
PDV-RS-25-1-3
PDV-RS-25-1-4
PDV-RS-25-1-5
PDV-RS-25-1-6
PDV-RS-25-1-7
PDV-RS-25-1-8
PDV-RS-25-2-1
PDV-RS-25-2-2
PDV-RS-25-2-3
PDV-RS-25-2-3a
PDV-RS-25-2-3b
PDV-RS-25-2-5
PDV-RS-25-2-6
PDV-RS-25-2-7
PDV-RS-25-2-8
PDV-RS-25-2-9
PDV-RS-25-2-10
PDV-RS-25-2-11
PDV-RS-25-2-12
PDV-RS-25-2-13
PDV-RS-25-2-14
PDV-RS-25-2-15
PDV-RS-25-2-16
PDV-RS-25-2-17
PDV-RS-25-2-18
PDV-RS-25-2-19
2.1      2.2        2.3     2.4    2.6         2.7
RIzuzimanje od PDV-aPDV-RS-6-1-1
PDV-RS-6a
11.2    11.3
ONije predmet oporezivanja PDV PDV-RS-11-1-1
PDV-RS-11-1-2
PDV-RS-11-1-3
PDV-RS-11-1-4
PDV-RS-11-1-5
PDV-RS-11-3
PDV-RS-12-4
PDV-RS-12-6-1
PDV-RS-12-6-2
PDV-RS-12-6-3
PDV-RS-12-6-4-1
PDV-RS-12-6-4-2
PDV-RS-12-6-4-3
PDV-RS-12-6-4-4
PDV-RS-12-6-4-5
 PDV-RS-12-6-5
PDV-RS-12-6-6
PDV-RS-12-6-7-1
PDV-RS-12-6-7-2
PDV-RS-12-6-7-3
PDV-RS-12-6-7-4
PDV-RS-12-6-7-5
PDV-RS-12-6-7-6
PDV-RS-12-6-7-7
 PDV-RS-12-6-7-8
 PDV-RS-12-6-7-9
PDV-RS-12-6-7-10
PDV-RS-12-6-7-11
PDV-RS-12-6-7-12
PDV-RS-12-6-8
PDV-RS-12-9
PDV-RS-17-4-2
PDV-RS-61
PDV-RS-17-4-3
11.1   1.2
OENije predmet oporezivanja PDV 2PDV-RS-7a-4 
PDV-RS-4-4-2NP
PDV-RS-5-4-2NP
PDV-RS-3NP-ostalo
 PDV-RS-17-4-2
 PDV-RS-17-4-3
PDV-RS-9
nema polja za POPDV
 (artikal ima stopu PDV-a NEOPOREZIVO)
SSPosebni postupci oporezivanjaPDV-RS-33
PDV-RS-35-7
Organizacije koje nisu u sistemu PDV-a i polja
4.1.1 i 4.1.2;
Robno knjigovodstvo u MP ?

Da li preduzetnici „knjigaši“ i pravna lica imaju obavezu vodjenja zaliha tj. robno-materijalno knjigovodstvo u maloprodaji. Kratak odgovor je DA..ali i ne moraju. Da li mora posedovati analitičku evidenciju osnovnih sredstava DA, moraju.

U skladu sa Zakonom o računovodstvu, pravna lica i preduzetnici „knjigaši“ mogu ali ne moraju da vode evidenciju o robi prema količini (robno knjigovodstvo) u maloprodajnim objektima, odnosno ovo je pitanje koje treba urediti opštim aktom (Pravilnikom o računovodstvu i računovodstvenim politikama). Ovaj stav potvrdilo je Ministarstvo finansija 4.10.2022 (Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-00776/2022-16 od 4.10.2022. god.) tumačeći propis o računovodstvu koji definiše da li postoji zakonska obaveza za vođenje robnog knjigovodstva u maloprodajnim objektima mikro pravnih lica (preduzeća i preduzetnika).

Na sve to ukratko treba sada reći da za osnovna sredstva svako pravno lice odnosno preduzetnik, ima obavezu da obezbedi verodostojne podatke u vezi sa poslovnim knjigama koje vodi, pa tako npr. ne može predvideti da nema/ne vodi analitičke evidencije osnovnih sredstava – nema onda ni obračuna amortizaicje.

Što se tiče maloprodaje i praćenja kretanja robnog prometa nije neophodno da pravno lice (uključujući mikro), odnosno preduzetnik vodi „robno-materijalno“ knjigovodstvo u maloprodajnim objektima, s obzirom da postoji tzv. maloprodajna metoda, koja podrazumeva da se zalihe robe vode po prodajnoj vrednosti, a da postoji račun korekcije, tj. račun ukalkulisane razlike u ceni koji prodajnu vrednost svodi na nabavnu vrednost.

APR – elektronske usluge i potpisivanje

Agencija za privredne registre, obaveštava sve zakonske zastupnike-ovlašćena lica privrednih društva, preduzetnike i gradjane da najkasnije do 31.05.2023. se moraju registrovati na portalu e-Uprave gde će se na taj način elektronski identifikovati.

„Privrednici i građani, koji žele da koriste elektronske usluge Agencije za privredne registre, kao što su eDostavljanje finansijskih izveštaja, eRegistracija ponuđača, eRegistracija osnivanja D.O.O i preduzetnika, eGrađevinske dozvole, eEvidentiranje stvarnih vlasnika i druge usluge dostupne na portalu sa eServisima Agencije, a koji do sada nisu imali korisnički APR nalog, od 16. januara 2023. godine treba da kreiraju korisnički nalog preko portala za elektronsku identifikaciju eID.gov.rs, nakon čega će automatski biti preusmereni na sistem APR-a.

Postojeći korisnici ovih elektronskih usluga moći će da koriste svoje APR naloge kreirane putem Sistema za centralizovano prijavljivanje korisnika Agencije sve do 1. juna 2023. godine, a po isteku ovog roka biće dostupna isključivo prijava preko Portala eID.gov.rs.

Sa jedinstvenim korisničkim eID nalogom, privrednicima i građanima je omogućen pristup ne samo svim elektronskim uslugama APR-a, već i ostalim uslugama eUprave, LPA, eZdravlje, Moj es Dnevnik, eFaktura i Moja prva plata.“

Agencija za privredne registre je već u toku 2022.godine omogućila potpisivanje u Cloudu.

„Agencija za privredne registre će od sutra, 23. marta 2022. godine, omogućiti korišćenje elektronskog potpisa u klaudu izdatog od Kancelarije za IT i eUpravu, u Posebnom informacionom sistemu za sastavljanje i dostavljanje finansijskih izveštaja.

U narednom periodu, Agencija će omogućiti korišćenje kvalifikovanog elektronskog sertifikata u klaudu i u ostalim aplikacijama dostupnim na internet stranici Agencije, kao i korišćenje kvalifikovanih elektronskih sertifikata u klaudu izdatih od ostalih izdavalaca koji se nalaze u Registaru pružalaca kvalifikovanih usluga od poverenja.

Kvalifikovani elektronski sertifikat u klaudu besplatno izdaje Kancelarija za IT i eUpravu na čijem su Portalu za elektronsku identifikaciju objavljene sve informacije i uputstva u vezi aktivacije mobilne aplikacije ConsentID, kvalifikovanog elektronskog sertifikata u klaudu i procedure potpisivanja dokumenata u klaudu (https://cloud.eid.gov.rs/ca).“