Payoneer, PayPal…u Srbiji! Kako…šta?

Sa svim ovim novinama, koje za cilj imaju lakše, brže i jeftinije plaćanje, sada već imam izbor.

Porastom veličine i obima i vrsti delatnosti koje se obavljaju pogotovu online, nekako se nameću i novi, bar za nas u Srbiji načini naplate ili plaćanja.

Zakon o deviznom poslovanju Republike Srbije isključuje sve vrste plaćanja u domaćem prometu, sem ako su u pitanju devizne dnevnice za službeno putovanje ili eventualno zakup ukoliko je tako definisano ugovorom.

Za sve drugo plaćanje unutar lica u Srbiji se obavlja isključivo u dinarima.

Payoneer, kao i ostale platne-virtualne institucije, koje naš zakon na kraju ipak poznaje mogu se za sada u odredjenoj meri koristiti i u Srbiji. Konkretno Payoneer je sada moguće da koriste i pravna lica i preduzetnici.

Pravno lice ili preduzetnik može otvoriti račun tj. registrovati se u okviru platforme Payoneer i onda taj račun koristiti kao svaki drugi devizni račun koji služi za devizni priliv ili plaćanje ka inostranstvu. Da, samo za direktni priliv iz inostranstva ili plaćanje u devizama ka inostranstvu. Druge transakcije tj. plaćanje u devizama u okviru Srbije nije moguće. To znači, da ukoliko primite novac iz inostranstva on može ostati na Vašem Payoneer računu ili ga usmeriti na svoj dinarski račun kod poslovne banke – izvršiti prodaju deviza.

U suprotnom smeru je moguće sa Vašeg dinarskog računa izvršiti transfer na Payoneer račun i sa njega izvršiti plaćanje.

Prednosti korišćenja ovog servisa su brži i verovtno opertivno lakši transfer novca sa ino partnerima, bilo da su Vaši dobavljači ili kupci. Pogotovu ako koriste istu Payoneer platformu. Znači verovatno jeftinije transakcija sa i iz inostranstva.

Mane…pa u ovom trenutku na osnovu Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o platnim institucijama i Zakona o obavljanju plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost, a koji su neko ko boravi u Republici Srbiji duže od 180 dana tj. rezidenti – nisu u mogućnosti da koriste platne kartice Payoneer-a, PayPal-a za plaćanje unutar Republike Srbije čak ni na POS terminalima u svakodnevnoj upotrebi, a ni za podizanje gotovine.

U prethodnom delu smo se osvrnuli na Payoneer, ali suština je da to isto važi i za PayPal izmedju ostalih, kao dve možda najpopularnije platne institucije u Srbiji medju poznavaocima.

I sada za kraj šta je ono najgore, ako ovo ne koristite kako treba. Sva pravna lica i preduzetnici za sve što naplate, moraju normalno imati uredno izdatu fakturu prema ino kupcu-klijentu, ili fakturu-ugovor od strane ino dobavljača kome vrše plaćanje.

U slučajevima kada bi ove platne institucije koristili za plaćanje unutar Srbije izmedju rezidenata, a to je u INO valuti, onda bi na osnovu Zakona o deviznom poslovanju kazna bila od 100.000 do 2.000.000 dinara za pravno lice, odnosno od 5.000 do 150.000 za odgovorno lice u pravnom licu. Treba dodati da bi preduzetnička radnja npr. agencija mogla biti kažnjena od 10.000 – 500.000 dinara, pored odgovornog lica.

Neoporezivi iznosi za isplate počev od 1.februara 2023.godine

Zakonom o porezu na dohodak gradjana, za period od 1.feburara 2023.godine, do 31.januara 2024.godine utvrdjeni su sledeći neoporezivi iznosi za isplate. Objavljeno u „Sl.Glasniku br. 6 od 27.1.2023.godine.

  • Neoporezivi iznos zarade (član 15a) – 21.712 dinara*
    * ovaj iznos se ne menja u odnosu na postojeći jer je promenjen od 1. januara 2023. godine
  • Naknada dokumentovanih troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada (član 18. stav 1. tačka 1) –  5.017 dinara
  • Dnevnica za službeno putovanje u zemlji (član 18. stav 1. tačka 2) – 3.012 dinara
  • Naknada prevoza na službenom putovanju (član 18. stav 1. tačka 5) – 8.782 dinara
  • Solidarna pomoć za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice (član 18. stav 1. tačka 7) – 50.173 dinara
  • Poklon deci zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom Nove godine i Božića (član 18. stav 1. tačka 8) – 12.544 dinara
  • Jubilarna nagrada zaposlenima (član 18. stav 1. tačka 9) – 25.085 dinara
  • Pomoć u slučaju smrti člana porodice zaposlenog (član 18. stav 1. tačka 9a) – 87.799 dinara
  • Solidarna pomoć za slučaj rođenja deteta (član 18. stav 1. tačka 12) – do visine prosečne zarade isplaćene u Republici prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
  • Premija za dobrovoljno zdravstveno osiguranje i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond (član 21a stav 2) – 7.529 dinara
  • Pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog (član 9. stav 1. tačka 9) – 87.799 dinara
  • Stipendije i krediti učenika i studenata (član 9. stav 1. tačka 12) – 38.458 dinara
  • Naknada za ishranu – hranarina koju sportistima amaterima isplaćuju amaterski sportski klubovi (član 9. stav 1. tačka 13) – 12.544 dinara
  • Naknada za rad članova biračih komisija (osim članova RIK), biračkih i glasačkih odbora, kao i naknada za rad na popisu stanovništva (član 9. stav 1. tačka 29) – 6.735 dinara
  • Novčane pomoći fizičkim licima koja nisu zaposlena kod davaoca, a koja ne predstavlja ekvivalent za neki njihov rad (član 9. stav 1. tačka 30) – 16.666 dinara
  • Naknada troškova boravka fizičkim licima koja učestvuju u programima Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija (član 9. stav 1. tačka 31) – 128.198 dinara
  • Pojedinačno ostvaren dobitak od igara na sreću (član 83. stav 4. tačka 1) – 128.198 dinara
  • Nagrade i druga slična davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a proizlaze iz rada ili druge vrste doprinosa (član 85. stav 1. tačka 11) – 16.666 dinara

Robno knjigovodstvo u MP ?

Da li preduzetnici „knjigaši“ i pravna lica imaju obavezu vodjenja zaliha tj. robno-materijalno knjigovodstvo u maloprodaji. Kratak odgovor je DA..ali i ne moraju. Da li mora posedovati analitičku evidenciju osnovnih sredstava DA, moraju.

U skladu sa Zakonom o računovodstvu, pravna lica i preduzetnici „knjigaši“ mogu ali ne moraju da vode evidenciju o robi prema količini (robno knjigovodstvo) u maloprodajnim objektima, odnosno ovo je pitanje koje treba urediti opštim aktom (Pravilnikom o računovodstvu i računovodstvenim politikama). Ovaj stav potvrdilo je Ministarstvo finansija 4.10.2022 (Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-00776/2022-16 od 4.10.2022. god.) tumačeći propis o računovodstvu koji definiše da li postoji zakonska obaveza za vođenje robnog knjigovodstva u maloprodajnim objektima mikro pravnih lica (preduzeća i preduzetnika).

Na sve to ukratko treba sada reći da za osnovna sredstva svako pravno lice odnosno preduzetnik, ima obavezu da obezbedi verodostojne podatke u vezi sa poslovnim knjigama koje vodi, pa tako npr. ne može predvideti da nema/ne vodi analitičke evidencije osnovnih sredstava – nema onda ni obračuna amortizaicje.

Što se tiče maloprodaje i praćenja kretanja robnog prometa nije neophodno da pravno lice (uključujući mikro), odnosno preduzetnik vodi „robno-materijalno“ knjigovodstvo u maloprodajnim objektima, s obzirom da postoji tzv. maloprodajna metoda, koja podrazumeva da se zalihe robe vode po prodajnoj vrednosti, a da postoji račun korekcije, tj. račun ukalkulisane razlike u ceni koji prodajnu vrednost svodi na nabavnu vrednost.

Dobro došli!

Naš portal www.knjigovodjaonline.rs je isključivo zamišljen i namenjen kao alat – online servis za podršku u poslovanju.

Našim klijentima pruža pre svega online usluge knjigovodstva, poreskog savetovanja, administracije i svega što je potrebno za brže, lakše i uspešnije poslovanje, koristeći savremene informacione tehnologije, na taj štedeći obostrano vreme.

Naš rad se ogleda u konstantnom praćenju propisa, obaveštavanju naših klijenata, kao i obavljanju dnevnih obaveza u ime našeg klijenta oko papirologije.

Tvoj knjigovodjaonline team!