Neoporezivi iznosi za 2025.godinu

Na osnovu Zakona o porezu na dohodak gradjana, za 2024. godinu i isplate koje se vrše u periodu od 1.februara 2025.godine do 31.01.2026.godine, važe sledeći neoporezivi iznosi:

  • Neoporezivi iznos zarade (član 15a) – 28.423 dinara*
  • Naknada dokumentovanih troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada (član 18. stav 1. tačka 1) –  5.630 dinara
  • Dnevnica za službeno putovanje u zemlji (član 18. stav 1. tačka 2) – 3.380 dinara
  • Naknada prevoza na službenom putovanju (član 18. stav 1. tačka 5) – 9.855 dinara
  • Solidarna pomoć za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice (član 18. stav 1. tačka 7) – 56.307 dinara
  • Poklon deci zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom Nove godine i Božića (član 18. stav 1. tačka 8) – 14.077 dinara
  • Jubilarna nagrada zaposlenima (član 18. stav 1. tačka 9) – 28.152 dinara
  • Pomoć u slučaju smrti člana porodice zaposlenog (član 18. stav 1. tačka 9a) – 98.534 dinara
  • Solidarna pomoć za slučaj rođenja deteta (član 18. stav 1. tačka 12) – do visine prosečne zarade isplaćene u Republici prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
  • Premija za dobrovoljno zdravstveno osiguranje i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond (član 21a stav 2) – 8.449 dinara
  • Pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog (član 9. stav 1. tačka 9) – 98.534 dinara
  • Stipendije i krediti učenika i studenata (član 9. stav 1. tačka 12) – 43.160 dinara
  • Naknada za ishranu – hranarina koju sportistima amaterima isplaćuju amaterski sportski klubovi (član 9. stav 1. tačka 13) – 14.077 dinara
  • Naknada za rad članova biračih komisija (osim članova RIK), biračkih i glasačkih odbora, kao i naknada za rad na popisu stanovništva (član 9. stav 1. tačka 29) – 7.559 dinara
  • Novčane pomoći fizičkim licima koja nisu zaposlena kod davaoca, a koja ne predstavlja ekvivalent za neki njihov rad (član 9. stav 1. tačka 30) – 18.704 dinara
  • Naknada troškova boravka fizičkim licima koja učestvuju u programima Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija (član 9. stav 1. tačka 31) – 143.872 dinara
  • Pojedinačno ostvaren dobitak od igara na sreću (član 83. stav 4. tačka 1) – 143.872 dinara
  • Nagrade i druga slična davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a proizlaze iz rada ili druge vrste doprinosa (član 85. stav 1. tačka 11) – 18.704 dinara
Porodiljsko za preduzetnice

Od 1.avgusta su stupile na snagu izmene Zakona, do sada je bila razlika u pravu zaposlenih žena kod drugog lica i vlasnica biznisa-preduzetnica ogledala u iznosu naknade za trudničko bolovanje i porodiljsko odsustvo. Naime, dok žene zaposlene kod poslodavaca tokom trudničkog dobijaju pun iznos naknade, preduzetnice su, da bi ostvarile to pravo, u obavezi da naprave ustupak. Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, punu naknadu ostvaruju ukoliko „zamrznu“ ili zatvore preduzetničku radnju, odnosno agenciju.

Do sada su žene preduzetnice imale status fizičkog lica. Već duže vreme je postojala inicijativa da preduzetnice nisu u obavez da ugase ili privremeno „zamrznu radnju-agenciju“ zarad ostvarivanja svojih prava.

Šta je sada novo, kakve su izmene Zakona u pitanju? Ukratko:

  • Otac ima pravo da posle navršenih tri meseca od rođenja deteta koristi porodiljsko odsustvo ukoliko je zaposlen u drugom preduzeću i da za to vreme prima novčanu nadoknadu, dok dete ne napuni godinu dana,
  • Potpuno je izjednačen status žena preduzetnica koje rađaju treće dete sa svim ostalim ženama. One dakle mogu koristiti plaćeno odsustvo u periodu od dve godine.
  • Ukoliko supružnik preduzetnice nije u radnom odnosu, može preuzeti vlasništvo nad radnjom za vreme njenog porodiljskog bolovanja i na taj način joj omogućiti da ostvari svoja prava ukoliko rađa prvo ili drugo dete.

Krajnji cilj jeste da se izjednači položaj i kada je u pitanju novčana nadoknada tokom trudničkog i porodiljskog bolovanja, da pritom radnja-agencija ne mora biti ugašena, te da poslovanje može obavljati supružnik ili na kraju krajeva on mpže biti korisnik samog porodiljskog odsustva.

Zakon o poreskom postupku, šta je novo?

Od 20.decembra 2022.godine usvojene su i počele da važe izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Navodimo samo najbitnije promene:

  • Zahtev obveznika za odlaganje plaćanja poreza podnet u roku iz opomene ne odlaže pokretanje postupka prinudne naplate

Izmenama ZPPPA predlaže se brisanje stava 6. člana 77. ZPPPA, kojim je propisano da Poreska uprava neće doneti rešenje o prinudnoj naplati ako je zahtev za odlaganje plaćanja poreza podnet u roku iz opomene, dok se ne odluči po tom zahtevu. 

Posledica izmene je da Poreska uprava nema nikakvih ograničenja da i u slučaju podnošenja konkretnog zahteva obveznika pokrene postupak prinudnog izvršenja.

Implikacije za poreskog obveznika su utvrđivanje uvećanja poreskog duga u prinudnoj naplati, eventualnih troškova prinudne naplate i ustanovljavanje mere obezbeđenja naplate poreza u postupku prinudnog izvršenja, bez obzira na činjenicu podnošenja i potencijalni ishod odlučivanja o podnetom zahtevu poreskog obveznika.

Usvajanje zahteva poreskog obveznika za odlaganje plaćanja poreza prekida pokrenuti postupak prinudne naplate u odnosu na iznos dugovanog poreza čije je odlaganje odobreno.

  • Trajanje mere zabrane obavljanja delatnosti izrečene u toku poreske kontrole 

Poreskom obvezniku kome su u toku poreske kontrole utvrđene nepravilnosti (robu i usluge ne prati verodostojna dokumentacija od značaja za utvrđivanje poreza, neuplaćivanje dnevnog pazara, angažovanje lica bez ugovora o radu ili drugog akta o radnom angažovanju i neprijavljivanje lica nadležnoj organizaciji obaveznog socijalnog osiguranja, neevidentiranje prometa preko fiskalne kase, elektronskog fiskalnog uređaja ili na drugi propisani način) izriče se mera zabrane obavljanja delatnosti:

1.     u trajanju od 15 dana – ukoliko je nepravilnost utvrđena prvi put,

2.     u trajanju od 90 dana –  ukoliko je nepravilnost utvrđena drugi put,

3.     u trajanju od jedne godine – ukoliko je nepravilnost utvrđena treći put.

Izuzetno, zabrana vršenja delatnosti obvezniku koji delatnost obavlja na prostoru održavanja manifestacija izriče se za period trajanja te manifestacije.

  • Nova krivična dela

Propisuje se krivična odgovornost za lica koja suprotno propisima vrše nedozvoljeni promet opreme za fiskalizaciju, odnosno nedozvoljeni promet računovodstvenih i drugih softvera, a koji se mogu iskoristiti za izbegavanje evidentiranja prometa, odnosno izbegavanje plaćanja poreza, uvođenjem dva nova posebna krivična dela.

Zaprećena krivična sankcija je kazna zatvora u trajanju od jedne do pet godina.

Za navedena krivična dela odgovornom licu u pravnom licu i preduzetniku izriče se i mera bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti i dužnosti u trajanju od jedne do pet godina.

Elektronski uređaji, oprema i softver, kao i računovodstveni i drugi softveri koji su predmet ovih krivičnih dela, oduzeće se.

  • Mogućnost izricanja zabrane vršenja određenih poslova odgovornom licu u pravnom licu za ponovljeni prekršaj

Odgovornom licu u pravnom licu može se izreći uz novčanu kaznu i mera zabrane vršenja određenih poslova u slučaju kada u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti osuđujuće presude za prekršaje:

i.              nepodnošenja poreske prijave, neobračunavanja i neplaćanja poreza,

ii.             nepodnošenja poreske prijave, obračunavanja ali neplaćanja poreza,

iii.            podnošenja poreske prijave, ali neplaćanja poreza i

iv.            nepodnošenja poreske prijave u slučaju kada je zakonom propisano da se ne sprovodi samooporezivanje, ili po nalogu kontrole, učini isti prekršaj.

Dakle, izmena propisa kojom se obezbeđuje mogućnost dodatnog izricanja mere zabrane uz novčanu kaznu odnosi se isključivo na povratnike u vršenju navedenih prekršaja.

Mera zabrane može se izreći u trajanju od šest meseci do tri godine.